Na Institutu nas je dočekala dr.sc. Sanja Stipičević koja je ujedno organizirala predavanja i omogućila nam posjet te je održala uvodni dio predavanja tijekom kojeg nas je upoznala sa samim radom Instituta.

Nakon uvodnog dijela, učenici su odslušali zanimljivu prezentaciju o radioaktivnosti oko nas koju je održao dr.sc. Tomislav Bituh. Saznali smo kako je radioaktivnost otkrila Marie Curie, prva žena koja je primila Nobelovu nagradu za kemiju, a potom i za fiziku. Saznali smo kako postoji 2 oblika zračenja odnosno neionizirajuće (bezopasno) i ionizirajuće (opasno) zračenje, a postoje i mnogo podjela radionuklida. Za početak imamo podjelu prema vrsti zračenja i tu susrećemo alfu (koju upravo naša koža štiti kako ne bi došla u doticaj s tijelom), betu (koju može zaštititi aluminij), gama čestice te neutrone koje rijetko šta može zaštiti da ne dođe u doticaj s tijelom. Potom, dolazimo do podjele prema vremenu poluraspada te smo tu upamtili da nakon 7 tih vremena poluraspada, radionuklid više nije aktivan. Također, nailazimo i na podjelu prema podrijetlu te tu razlikujemo primordijalne (od prije postanka Zemlje), kozmogene (nastaju interakcijom kozmičkog zračenja i atmosfere) te antropogene (stvorene od strane čovjeka) radionuklide. Radij u prošlosti je bio hit na tržištu pa su od njega ljudi pravili različite kreme, zubne paste, čokolade… ne znajući da je to štetno. Štetnost radija, ljudi su tek saznali kada su radnice u tvornici koje su bojale kazaljke na satu radijom polizale kist kako bi se radij bolje razmazao po podlozi, a kasnije su, većina njih, oboljele od različitih teških kancerogenih bolesti. No, radij ima i svoje prednosti. Za početak, veoma je doprinio u razvoju medicine odnosno zaštiti od teških oboljenja te se također koristi u nuklearnim hidroelektranama koje nam pružaju zasigurno najsigurniju energiju, a od ukupno 452 reaktora, dogodile su se samo dvije nesreće. Valja spomenuti i našu nuklearnu elektranu Krško koja se nalazi 38 km od Zagreba, a s ponosom možemo reći da je 2.najsigurnija hidroelektrana na svijetu.

Prelazimo na drugi dio, na predavanje o drogama i njihovoj analizi u kosi koje je održala dr.sc. Irena Brčić Karačonji. Predavačica nam je za početak objasnila kako je posao otkrivanja i analize droge vrlo dug proces, puno opsežniji od onoga što mi vidimo na popularnim televizijskim serijama. Za istraživanje droge u kosi, potrebno je minimalno 20h, a potrebno je odrediti uzorak kose, postaviti u epruvetu sa posebnim kemikalijama te raščistiti od nepotrebnih tvari. U ovoj prezentaciji, predavačica nas je upoznala s kojima se drogama najčešće susreće poput heroina, kokaina, metafetamina, Ectasyja i još mnogih drugih te odgovarala na neka najčešća postavljena pitanja od strane ispitanika. Upravo ta pitanja su nas još jednom upozorila na štetnost konzumiranja bilo kojih opojnih sredstva bez liječničkog nadzora. Opojna sredstva koja se mogu pojaviti i u pićima bez da mijenjaju okus, boju te je tu poželjno da svakako nosimo čašu s pićem uvijek sa sobom kako bi izbjegli ovakve situacije. Opojna sredstva koja izazivaju kemijske promjene u mozgu što smo mogli vidjeti i na samom slikovnom prikazu, smanjuju sposobnost pamćenja, dolazi do teških oštećenja jetre…, a samo jedno konzumiranje može biti kobno, posljednje za naš život. I zbog toga, razmislimo svojom glavom, recimo NE drogi jer droga uzima život.

Tara Sedlar, 8.a